Glavna Stranica
 Sredstva




Prevodi:

Bahasa Indonesia
Català
English
Español
Filipino/Tagalog
Français
Ελληνικά / Elliniká
हिन्दी / Hindī
Italiano
Português
Română
Српски / Srpski
Türkçe

                                        

Ostale stranice:

Lekcije

Mapa sajta

Glavne reči

Kontakt

Korisni dokimenti

Korisni preporuke

Sadržaj:

Sadržaj:

Sadržaj:

Sadržaj:

Sadržaj:

Sadržaj:

Sadržaj:


NABAVKA ZAJEDNIČNIH SREDSTAVA

Autor: Fil Bartl, Dr.

i Džošua Ogvang

Prevodilac: Adriana Dulić


Pravila

Sažetak:

Ovaj dokumenat opisuje mnoge izvore sredstava potencijalno na raspolaganju zajednici i zajednično-baziranim organizacijama (ZBO-ima). On obuhvata nekoliko saveta o tome na koji način zajednica ili ZBO-i mogu prikupiti pare i bez-gotovinske doprinose za zajednične projekte.

Sva sredstva (gotovinska i bez-gotovinska) bi trebali biti dokumentovani tako da se tačna evidencija unutrašnjih i spoljnih troškova može izračunati.

Ovaj dokument ne opisuje izvore sredstava koji su besplatni dobrovoljni doprinosi. Ti su obuhvaćeni drugim dokumentom, Prikupljanje Novčanih Priloga. Ovde su navedeni izvori kao što su lokalne i centralne vlasti i vlade, donatorske agencije (NGOs, bilateralni i višestrani) i ustupljena sredstva, gde su sredstva rezervisana za planiranu svrhu.

1. Uvod U Nabavku Sredstava:

Sredstva mogu biti finansijska i ne-finansijska ali ne-finansijska ulaganja mogu biti merena u monetarnom smislu ukoliko su korektno cenjena, tako da suma može biti izražena u monetarnom smislu.

Ovaj dokumenat se može podrazumevati sastavnim delom pravila namenjena unapredjenju siromašnih zajednica. Tehnike za prikupljanje sredstava mogu biti korištene da za povećanje sposobnosti ZBO-a (zajednično baziranih organizacija) i lokalnih NGOs (Nevladnih Organizacija). Jak NGO/ZBO pokret, i unapredjene, uključene, učestvovajuće, angažovane zajednice -- doprinose procesu demokratizacije društva.

Zajednicama i njihovim organizacijama su potrebna sredstva (naročito novac) da bi izvršili svoje aktivnosti. Nabavka sredstava je stoga neophodna za poželjno unapredjenje. Ako je ikoja aktivnost vredna truda, i ljudi je iskreno podržavaju, finansijska podrška se može naći za nju.

1.1 Animacija i Rukovodstvena Obuka Zajednice:

Animacija se odnosi na udruženje i mobilizovanje zajednice na rad koji (kao celina) želi da uradi. Da bi sprovela svoje želje, zajednica mora koristiti sredstva.

Rukovodstvena Obuka Zajednice sprovodi animaciju i mobilizaciju još jedan korak dalje, koristeći metode u rukovodstvenoj obuci za dalje unapredjenje sposobnosti zajednice, ili njenih zajednično-baziranih organizacija, da odluči, isplanira i rukovodi njen sopstveni razvoj. Nabavka sredstava i smanjenje troškova su delovi te rukovodstvene obuke.

Ova sredstva mogu biti finansijska i ne-finansijska ali i ne-finansijska mogu biti merena u monetarnom smislu ukoliko su korektno cenjena, tako da suma sredstava može biti izražena u monetarnom smislu. Ovaj dokumenat proučava nekoliko izvora koja mogu biti korišćena za finansiranje zajednično baziranih projekata.

1.2 Namena Ovog Dokumenta:

Ovaj dokumenat je namenjen za vas i za nas. Saveti i pravila stoga se odnose na to što bi vi/me trebali uraditi, ili šta ste/smo vi/mi savetovani da uradimo.

Ovo nisu strogi zakoni i propisi. Oni moraju biti primenjeni polagano i fleksibilno na polju. Vi/mi morate/moramo biti upoznati sa specifičnim kulturnim i društvenim karakteristikama zajednice, i morate/moramo biti osetljivi prema vrednostima i stavovima zajednica u kojima vi i mi radimo. Pravila, stoga, moraju biti promenjena na licu mesta u svakoj zajednici da bi bila prilagodjena karakteristikama svake zajednice.

1.3 Finansije Su Sredstva:

Kada se radi o finansiranju zajednično-baziranih projekata, radi se o parama koje će biti potrebne da se projekat izvrši. Ako se specifični zadaci ili poželjni rezultati projekta mogu nazovu proizvodima (na primer: izgradnja učionice, popravka bunara) onda što se stavi u projekat (na primer: zemlja, radna snaga, finansije, materijal, pribori) se mogu nazvati ulaganjima. Zajednica, ili zajednično bazirana organizacija (ZBO), mora utvrditi, pronaći i mobilizovati ta ulaganja.

Neki od tih ulaganja će biti u obliku doprinosa gotovine. Ostala će biti u obliku doprinjene radne snage, hrane za dobrovoljce, pribora, saveta i obuke, zemljišta, materijala kao što su pseak, ili nešto drugo.

Iako bezgotovinski doprinosi nestignu sa gotovinskom vrednošću, važno je da vi podstičete da im zajednica dostavi korektnu gotovinsku vrednost.

Pri proračunu troškova (ulaganja) zajednično baziranog projekta, gotovinska cena svih bezgotovinskih donacija (sredstava) mora biti izračunata kako bi se tačna evidencija vodila o unutrašnjim nasuprot spoljnim sredstvima.

2. Svrha Povratka Investicije:

Nabavka sredstava je važna aktivnost. Ti koji je sprovedu važno doprinose unapredjenju zajednice ili organizacije.

Bez izvora finansija svaka organizacija brzo prestane da funkcioniše i da postoji.

2.1 Držite Opšte Ciljeve na Umu:

Suzbijanje zajednične zavisnosti je vaš najvažniji cilj. Najvažniji cilj koji uvek mora biti uzet u obzir je da zavisnost zajednice mora biti smanjena sa svakom našom akcijom. Pri obuci zajednice ili zajednične organizacije o nabavci sredstava, animator mora stalno imati taj najvažniji cilj na umu i delovati u skladu sa time. Agencija bi trebala da izbegava da bilo šta da zajednici besplatno. To podstiče zavisnost.

Uvek podstičite članove zajednice govoreći im da bi oni sami mogli izvršiti projekat i da ste vi/mi tu da ponudimo tu i tamo neki savet ili obuku, ali da rad moraju oni sami izvršiti. Primena tog principa na finansiranje projekta, vi/mi nikada nesmemo ponuditi da nabavimo sredstva za njih.

Vi/mi, kao animatori ili mobilizeri, ih možemo uputiti u tome kako da pribave pare ili druga sredstva, kako da obezbede da su im računi svodjeni providno i jednostavno, i kako da prevedu ne-finansijske doprinose u finansijska.

Medjutim vi/mi moramo uvek naglašavati da sama nabavka sredstava mora biti uradjena od strane zajednice ili zajednično bazirane organizacije (na primer: izvršni odbor) koja deluje u njeno ime, ne od strane animatora ili mobilizera.

Upamtite da nijedna zajednica nije prirodno jedinstvena. U svakoj zajednici postoji podeljenost(1). Svaku akciju koju uzmemo mora doprineti povećanju jedinstvenosti zajednice.

Napomena (1): Podeljenost u zajednici može biti bazirana na mnogim faktorima: klasi, veri, obrazovanju, vlasništvu zemljišta, prihodu, polu, starosti, itd.. Stepen tolerantnosti izmedju ovih grupa može da varira takodje zbog mnogobrojnih razloga. To je vaš i naš posao da delujemo na takav način da umanjimo razlike, povećamo jedinstvo i privrženost zajednici, i prevazilaženju raspodela.

Iako možemo da ponudimo predloge u načinu nabavke sredstava za zajednični projekat, nesmemo insistirati na tome da zajednica primeni bilo koju specifičnu strategiju; neke strategije mogu doprineti razjedinjenosti. Mi moramo predlagati i savetovati, i onda saslušati šta članovi zajednice imaju da kažu (naročito tihi članovi) i otkriti negativne nagoveštaje o bilo kojoj strategiji koji bi mogli da provociraju razjedinjenost.

2.2 Zašto Se Mi Borimo Protiv Zavisnosti?

Kako njihovo stanovništvo raste, vlade imaju prilaz sve manjim i manjim sredstvima po stanovniku svake godine. Jednostavno više nije izvodljivo za zajednice da zavise na centralne vlasti za najseljske objekte i servise. Isto se odnosi i na internacionalne davatelje: vlade bogatih zemalja, Ujedinjene Nacije, Svetska Banka, internacionalni NGOs, jednostavno nemaju dovoljno sredstava da daju svakoj siromašnoj zajednici, bez obzira koliko je vredan povod, svugde u svetu.

Dok se nekada mislilo da zajednična samozavisnost je sama od sebe dobra stvar, ona unapredjuje demokratiju, samo-razvoj i ljudsko dostojanstvo, danas se ona smatra mnogo visše od toga. Ako zajednice nemogu postati sve više i više samozavisne i unapredjene, one se jednostavno neće razviti i stoga će ih siromaštvo i ravnodušnost jednog dana uništiti.

Stari pokroviteljski sistem, gde političari i činovnici predaju ugovore i zajednične usluge tima koji ih podržavaju, je unapredjen "oprskrvateljskim" stavom ka objektima i uslugama. Te vodje moraju da se promene ili da budu zamenjeni istinski demokratskim javnim službenicima koji se angažuju u unapredjenju zajednične samozavisnosti.

Ukoliko neka spoljna agencija, bez obzira da li je to centralna vlada, internacionalni NGO, ili neka misija, pridje zajednici i izgradi neki objekat za naselje (na primer: bunar), prirodno je da članovi zajednice na bunar gledaju kao na nešto što pripada spoljnoj agenciji. Kada ta spoljna agencija napusti zajednicu ili joj ponestane para, članovi zajednice neće biti motivisani da poprave i održavaju taj objekat, ili da podržavaju tu uslugu. Da bi objekat bio korišten, i efektno korišten, od strane članova zajednice, i da bi objekat bio održava, članovi zajednice moraju imati osećaj "odgovornosti" (što mi nekada zovemo osećaj "vlasništva) za taj objekat.

Taj osećaj odgovornosti je nekada opisan kao "vlasništvo" od strane zajednice. Osim ukoliko je čitava zajednica bila uključena u donošenju odluke u vezi objekta (planiranju i rukovodjenu) i dobrovoljno je doprinela troškovima gradnje, osećaj odgovornosti ili vlasništva će nedostajati. Objekat neće biti niti efektno korišten, niti održavan, niti podržavan.

Nemoguće je izgraditi neki objekat ili uslugu u naselju i neočekivati da se taj objekat ili usluga mora popravljati i održavati. To bi bilo ko pokušavati najesti se jednom i zauvek.

3. Vrste Povratka Investicije:

Zajednica, izvršitelj projekta, ili bilo koja organizacija, ima nekoliko opcija u nabavci sredstava za svoje aktivnosti. Mi savetujemo svaku zajedničnu grupu da oni pronadju koliko god mogu različitih izvora sredstava, kao i da maksimiziraju korist unutrašnjih sredstava. To umanjuje njihovu zavisnost na bilo kojeg donatora.

3.1 Naplata Usluga U Poredjenju Sa Donacijama:

Jedna razlika izmedju sredstava je da su neka naplaćena za usluge a neka su poklonjena bez ikakve očekivane koristi.

Naplata može biti u obliku istog honorara naplaćen svim domaćinstvima koji dobijaju vodu u zajednici. Pored toga naplata može biti u obliku naplate po komadu, kao kada svako mora platiti odredjenu sumu para za odredjenu količinu vode.

Naplata za usluge više odgovara kada je usluga uočljiva svakom korisniku. Naplata za usluge se obično naplaćuje za popravke i održavanje objekata.

3.2 Donatori U Poredjenu Sa Agencijama:

Sredstva koja su doprineta bez očekivanja bilo kakve usluge, mogu biti napravljena kao javne donacije, ili od strane specifične agencije. Javne donacije su obično pokloni koji su vezani za odredjenu aktivnost od strane zajednične organizacije. Proverite Nabavka Sredstava.

Agencije su organizacije koje, medju ostalim aktivnostima, obezbedjuju sredstva za izvršne organizacije. Agencije mogu biti velike i vešte birokratije kao što su Svetska Banka, Ujedinjene Nacije, dobrovoljne agencije u bogatim zemljama, ili vlade, a i male lokalne organizacije, kao što su crkvene grupe koje žele da doprinesu sredstva odredjenom lokalnom projektu.

3.3 Sličnosti u Principima:

Dok su principi sakupljanja fonda medju ovim donatorima i agencijama možda manje više isti, specifične tehnike se razlikuju. Nabavka nepodredjenih javnih donacija, na primer, obično zavisi od privlačnosti projekta.

Nabavka sredstava od agencije, nasuprot tome, obično zahteva detaljan dizajn predloženog projekta, i da taj dizajn bude deo zvaničnog predloga (molbe za sredstva) podložene agenciji. Ovde je važno naznačiti, medjutim, da dok se postupci možda razlikuju na površini, osnovni principi su isti.

3.4 Donacije:

Bilo koji doprinos od bilo koje osobe ili grupe je donacija. Donacija može biti u obliku gotovine, zemlje, saveta, zgrada, ideja, radne snage, zaliha i pribora, doprinete od strane pojedinaca, grupa ili ogranizacija koje žele da podrže njihovu zajednicu.

3.5 Unutrašnja U Poredjenju Sa Spoljnim Sredstvima:

Unutrašnja sredstva su ta koja su pribavljena unutar zajednice koja poduzima projekat. Spoljan sredstva su ta koja potiču izvan zajednice.

Spoljna sredstva mogu poticati od internacionalnih donora (vlada, nevladnih organizacija ili Ujedinjenih Nacija) ili od državnih donora (centralnih i okružnih vlada, državnih NGOs).

Zajednica je nezavisnija ukoliko koristi veći deo unutrašnjih sredstava za projekat. Naš cilj nije da napravimo zajednicu totalno nezavisnu (ekonomski nemoguće), nego da smanjimo zavisnost i ravnodušnost unutar zajednice. Ako zajednica suradjuje sa centralnom ili okružnom vladom (i nije diktirana od nje) i sa NGOs, onda ona može biti vidjena kao medjuzavisna.

Ukoliko zajednica ima mnoge izvore sredstava, onda je u mnogo boljoj mogućnosti da bude nezavisna ili kontrolisana od strane bilo kojeg donora.

4. Izvori Sredstava:

Zajednica ima mnogo potencijalnih izvora sredstava. Vi, kao mobilizer, nebi trebali da nabavite sredstva za zajednicu nego da podstičete unapredjenje zajednice, i vodite zajednicu pri nabavci sredstava.

4.1. Naplata Za Korišćenje i Troškovi Održavanja:

Nasuprot dobrotvornim donacijama, gde donori neočekuju nikakvu korist od doprinetih sredstava, naplata honorara podrazumeva proviziju usluge.

Nepromenljiv (ravan) honorar je korišten kada korisnici usluge su procenjeni i naplaćeni regularni (recimo mesečni) honorar za uslugu kao što je voda.

Naplata po komadu se koristi gde je korisnik naplaćen ugovorenu sumu za ograničen kvalitet usluge, kao što je nekoliko šilinga za jednu limenku vode ili za jednu posetu bolnici. To je kao prodaja robe, iako to možda neće biti za profit, nego pokriveno sa drugim fondom sredstava koji uslužna organizacija koristi.

Kao i sa ostalim izvorima finansija za zajednicu ili njenu organizaciju, naplata mora biti iskrena, odgovorna i providna, mora biti poštena, i mora biti opravdana.

4.2. Dizajn Projekta i Predlozi:

Agencije obično zahtevaju da se zvaničan predlog za finansiranje podloži, i da predlog odražava dobro isplaniran i dizajniran projekat. Sledeće su nekoliko vrsta agencija.

4.3 Vladina Ulaganja:

Ovo obuhvata delimična ulaganja iz državne, opštinske i lokalne vlade. Takodje to može da obuhvata i učestvovanje opštinskog razvojnog komiteta.

Predlozi ovom izvoru zahtevaju prolaženje kroz nekoliko konkursnih procedura koje su vlade pripremile.

4.4 Nevladine Organizacije (NGOs):

Ovo obuhvata lokalne zajednično bazirane ogranizacije, crkve, internacionalni NGOs i ostale agencije, grupe ili organizacije koje nisu vladno bazirane.

One su obično ne-profitne ogranizacije, nasuprot trgovačkim organizacijama. Veština u pisanju predloga je korisna pri nabavci finansijski sredstava od NGOs.

4.5 Ambasade:

Ambasade obično imaju finansijska sredstva za male projekte (na primer: Malo Projektni Ured pri Holadnskom SNV), koja su na raspolaganju zajednično baziranim i malim lokalnim NGOs. Vi/me, kao mobilizeri i animatori, moramo da upamtimo da ne nabavimo sredstva za zajednicu, nego da predstavimo vodje zajednice, i obučimo ih u pisanju predloga i konkursa, i onda pustimo zajednicu da sama nabavi sredstva.

Sve više i više vlade bogatih zemalja stavljaju na stranu sredstva za male, lokalne, zajednično bazirane projekte. Kontaktirajte sve ambasade i konzulate u vašem području ili u glavnom gradu i pitajte za detalje o tome kako bi vi trebali da se prijavite za sredstva za male projekte.

5. Tehnike Efektnog Pisanja Predloga:

Ova serija ima nekoliko dokumenata, uključujući i vodiče i materijal za obuku, o tome kako efektno pisati predloge. Naglasak je na "efektno" zato što lep (drugim rečima ugladjen, privlačan) predlog koji nepostigne svoj cillj (dobitka gotovine) je nekoristan bez obzira koliko je lep.

Predlog bi trebao biti napisan "sveže" i originalno, sa uzimanjem u obzir svačijeg mišljenja, svaki put kada je projekat planiran. Nemojte kopirati predlog ili model predloga, zato što kopiranje proizvodi leno razmišljanje i mentalnu zavisnost.

Pregled predloga prati logični red, gde je svako poglavlje povezano sa prethodnim, i gde diskusija teče od početka do kraja. Detalji koji bi mogli da poremete glatki tok diskusije bi trebali da su stavljeni u prilozima. Pregled bi trebao da bude kao što sledi:

Problem (Istorija)
Rešenje (Cilj)
Zadaci (Specifični, Proverljivi)
Sredstva (Potencijalna, Stvarna)
Strategije (Navedite Nekoliko i Onda Izaberite Jednu)
Nadgledanje (Procena Napretka)
Izveštavanje (Komuniciranje Napretka)
Sažetak (Kratak Pregled)
Prilozi (Detalji, Budžeti, Spisak)


Proverite Predlozi, i Brošura za Predloge. Detalji predloga se mogu razlikovati; pregled je uopšteni vodič. Neke agencije mogu imati specifične zahteve i formate koji se moraju pratiti. Važno je da je svako poglavlje povezano sa ostalima, i da čitava stvar teče kao neprekidna diskusija.

Zaključak:

Šta god da su naše akcije u podsticanju i pomaganju zajednicama u planiranju i sprovodjenju njihovih zajednično baziranih projekata (uključujući i izračunavanje finansijskih sredstava) morate upamtiti sledeće:

  • Upamtite i radite prema uopštenom cilju (smanjenje zavisnosti);
  • Vodite, predložite, obučite, podstičite, pohvalite, informišite; i
  • Nemojte obećavati, nemojte obezbediti i nemojte diktirati.

Procena troškova finansiranja zajednično baziranih projekata mora biti poštena i tačna, i procena nesme da podceni bez-gotovinske doprinose.

Pri mobilizaciji zajednice u preduzimanju zajednično baziranog projekta, mi trebali da ih podstičemo da pronadju raznovrsna spoljna sredstva (umanjujući zavisnost na bilo kojeg donora), i da utvrde i mobiliziraju mnoga (često skrivena) unutrašnja sredstva.

Nabavka sredstava za zajednični projekat je časna i vredna odgovornost; izvršite je sa oduševljenje, integritetom i sigurnošću.

––»«––

© Zaštićeno Autorsko Pravo 1967, 1987, 2007 Fil Bartl
Dizajn Stranice Lurdes Sada
––»«––
Zadnja dopuna: 06.10.2011.

 Glavna Stranica

 Projektna Sredstva